Jela od leće iznimno su hranjiva i zdrava pa bi kao takva trebala biti nezaobilazan dio svačije uravnotežene prehrane. Leća je jedna od najstarije uzgajanih mahunarki, koja je svoju popularnost u ljudskoj prehrani zadržala do danas. Hranjiva, jednostavna za pripremu i pristupačne cijene, leća je svestrana namirnica koju možete jesti tijekom cijele godine. Osim što obiluje vitaminima, mineralima i vlaknima, ova malena mahunarka donosi i sreću…barem su tako mislili stari Rimljani. Ipak, ako ste sumnjičavi prema pučkim vjerovanjima, znajte da u njenoj dobrobiti za vaš organizam nema ničeg praznovjernog.
Od prapovijesti do moderne kuhinje
Leća (Lens culinaris) je grmolika jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki, koja se uzgaja zbog sjemena u obliku leće. Raste u visinu od otprilike 40 centimetara, a sjeme se razvija u mahunama, obično s dvije sjemenke u svakoj. Jedna je od najranije udomaćenih vrsta mahunarki te je dio ljudske prehrane još od neolitika. Smatra se da potječe s Bliskog istoka, a karbonizirani ostaci leće datirani 11 000 godina pr.n.e. pronađeni su u špilji Franchthi u Grčkoj.
Leća dolazi u različitim veličinama i bojama. Leća koja se najčešće nalazi na policama trgovina je smeđa leća i sušene polovice crvene leća. Crvena leća ima blag, slatkasti okus, a za razliku od smeđe leće kuha se kratko bez namakanja. Uz crvenu i smeđu leću, na tržištu je još moguće pronaći fracusku puy leću, prepoznatljivu po zelenoj boji i ljutkastom okusu, crnu beluga leću prepoznatljivu po izuzetno malom plodu koji podsjeća na kavijar te žutu leću, koja je zapravo oguljena smeđa ili zelena leća, a karakterizira je blago orašasti okus.
Zašto uvrstiti leću u prehranu i slavna jela od leće
Kao i ostale mahunarke, leća je izuzetno bogata prehrambenim vlaknima, proteinima i folnom kiselinom. Osim toga, leća sadrži i čitavu paletu minerala kao što su fosfor, magnezij, cink i željezo. Uz ovako bogati nutritivni profil te nisku razinu zasićenih masti, leću se preporuča uvrstiti u svakodnevnu prehranu. Osim kuhane leće, preporuča se i konzumacija njenih klica, koje su dodatno obogaćene esencijalnim aminokiselinama kao što su metionin i cistein.
Zbog svega navedenog ne čudi da je upravo leća othranila generaciju za generacijom – sve od neolitika, starih Grka i Rimljana pa do suvremene civilizacije, a danas zauzima središnje mjesto u kuhinjama diljem svijeta. Osobito je popularna u Indiji, gdje se od nje sprema pikantno jelo dahl, s dodatkom luka, češnjaka i kumina (Mateljan, 2008.). Osim u Indiji, leća se koristi u cijeloj južnoj Aziji, mediteranskim regijama i zapadnoj Aziji. Često se kombinira s rižom koja ima slično vrijeme kuhanja. Slavno jelo od leće i riže se u zapadnoj Aziji naziva mujaddara ili mejadra. Riža i leća također se kuhaju zajedno u khichdiju, popularnom pakistanskom jelu. Slično jelo, kushari, smatra se jednim od dva nacionalna jela u Egiptu. Leća se koristi za pripremu jeftinih i hranjivih variva diljem Europe te Sjeverne i Južne Amerike, često u kombinaciji sa suhim mesom.
Leća u religiji, praznovjerju & popularnoj kulturi
Prema židovskoj tradiciji, varivo od leće je jelo koje se poslužuje za vrijeme žalovanja. Ta tradicija seže od biblijskih vremena, kada je Jakov navodno kuhao varivo od leće za svog oca Izaka, koji je žalovao za Abrahamovom smrću. U Indiji se leća namočena u vodi, kao i proklijala leća prinose božanstvu u mnogim hramovima. Prema šijitskim predajama, leću je blagoslovilo sedamdeset proroka, uključujući Isusa i Muhameda.
U Italiji jedenje leće u novogodišnjoj noći tradicionalno simbolizira nadu za uspješnu novu godinu. Ta tradicija potječe još od starog Rima. Naime, Rimljani su jeli leću u novogodišnjoj noći, jer su vjerovali da donosi sreću. Kožna torbica za novčiće, koja se nosila oko remena, napunjena lećom obično se darovala kako bi donijela sreću u novoj godini, nadajući se da će se pretvoriti u zveckave novčiće.
Kao što znamo, u priči o Pepeljugi, zla maćeha ne želi da Pepeljuga ide na bal. No, jeste li znali da u originalnoj Grimmovoj bajci, maćeha baci punu zdjelu leće u pepeo i naređuje Pepeljugi da pokupi sva zrna za sat vremena ako želi ići na bal. Osim bajki, leća je svoje mjesto našla i u svijetu izuma. Kada su izumljene istoimene optičke naprave, svoje ime dobile su upravo po ovoj malenoj mahunarki, jer dijele isti bikonveksni oblik.
Tko bi rekao da postoji toliko zanimljivosti o tako uobičajenoj namirnici! Za sam kraj neka vas jela od leće inspiriraju za novu kulinarsku avanturu. Recepte pronađite u našoj Vedrini kuhinji.
Reference:
1. Mateljan, G. (2008) Najzdravije namirnice svijeta. Planetopija, Zagreb, str. 592.
