Bademi su, zbog visokog sadržaja proteina i energije, idealni za popodnevnu užinu ili kao grickalica pri težim fizičkim naporima. Povoljan polifenolni profil te sadržaj vitamina i minerala čine badem kraljem orašastih plodova te svakako namirnicom koja bi se trebala pronaći na polici svake smočnice.
Badem (lat. Prunus dulcis) je sjemenka bademovog stabla, koje potječe iz područja zapadne Azije i sjeverne Afrike. Evolucijski i distribucijski, bademe danas dijelimo u tri kategorije: azijski, mediteranski i kalifornijski, uzimajući u obzir geografsko područje njihova uzgoja (Martínez-Gómez i sur., 2007).
Iako ne pripadaju porodici orahovki (lat. Juglandaceae) bademi se smatraju orašastim plodovima upravo zato što se konzumiraju sjemenke stabla. Visoki sadržaj masnih kiselina, ponajviše oleinske i linoleinske nezasićene masne kiseline, bademima daju kalorijsku vrijednost od gotovo 590 kcal na 100 g, a visoki sadržaj proteina, vitamina i minerala bademe čine pravom riznicom nutrijenata (Martínez-Gómez i sur., 2007).
Plod bademovog stabla je voćka nalik divljim breskvama, unutar koje se nalazi tvrda koštica s jestivom sjemenkom, odnosno jezgrom, koja je obavijena smeđom opnom. Nutritivna važnost badema nalazi se upravo u jezgri i opni, dok se ostali dijelovi bademove voćke koriste kao stočna hrana ili ogrjevni materijal. Smeđa opna štiti jezgru badema od oksidacije i djelovanja mikroba (Esfahlan i sur., 2010).
Slika 1. Stablo badema
Uzgoj
Bademi se uzgajaju u područjima s mediteranskom klimom, odnosno u područjima s dugim i vrućim ljetima, poput Španjolske, Maroka, Armenije, Irana, Italije, Kalifornije i Australije. Berba započinje kada se plod krene djelomično sušiti na stablu. Za razliku od drugih vrsta unutar svoje porodice, gdje se konzumira meso ploda, a sjemenke odbacuju (npr. breskve, marelice ili šljive), kod badema se prvenstveno konzumira njegova sjemenka, odnosno jezgra.
Jednom kada je plod dovoljno osušen, jezgra badema se lako odvaja od tvrde koštice. Jezgra se uglavnom konzumira sa smeđom opnom, dok blanširani bademi podrazumijevaju jezgru badema s otklonjenom opnom (Esfahlan i sur., 2010).
Zašto bi se bademi trebali naći na vašem jelovniku?
Bademi su voljeni diljem svijeta zbog svojeg blagog okusa, nutritivnih svojstava te zdravstvenih benefita. Bogati polifenolni sastav bademu osigurava protuupalna, antikancerogena te antioksidativna svojstva. Nadalje, mnoga istraživanja potvrđuju kako redovita konzumacija badema značajno umanjuje faktore koronarne bolesti srca (Wijeratne i sur., 2006).
Bademi u službi zdravlja i ljepote
Badem, u obliku bademovog ulja (lat. Oleum amygdalae) se tradicionalno koristi u kineskoj, ajurvedskoj i grčko-perzijskoj medicini. Razlikujemo ulje gorkog badema i ulje slatkog badema. Ulje gorkog badema se ekstrahira iz gorkog badema (lat. Prunus amygdalus, var. amara) te se tradicionalno koristi kao prirodna alternativa za liječenje organizma od parazita, spuštanje tjelesne temperature, protiv kašlja i kongestije (Čolić i sur., 2019).
S druge strane, ulje slatkog badema (lat. Prunus dulcis) se tradicionalno koristi za tretiranje stanja suhe kože poput psorijaze i ekcema (Ahmad, 2010). Njegov sastav bogat vitaminom E i K pomažu regeneraciji kože te održavanju njezine elastičnosti te je gotovo sveprisutan sastojak kozmetičkih preparata za suhu i zrelu kožu (Čolić i sur., 2019). Nadalje, dobro je poznato kako upotreba bademovog ulja može smanjiti vidljivost ožiljaka poslije operacije ili pojavu strija u trudnoći ili pubertetu. Bademovo ulje također ima ublažavajući učinak te se vrlo često koristi za poboljšanje kompleksa i boje kože (Ahmad, 2010), a zbog visokog sadržaja nezasićenih masnih kiselina, bademovo ulje je jedno od najkorištenijih u aromaterapiji i masaži (Čolić i sur., 2019).
Jesu li bademi otrovni?
Divlji ili gorki badem (lat. Prunus amygdalus) prirodno sadrži visoke koncentracije amigdalina, spoja koji se u tijelu raspada na gorki bezaldehid te otrovnu cijanovodičnu kiselinu. Konzumacija 50 ili čak manje komada badema može biti smrtonosna za odraslu osobu.
No, godine domestifikacije gorkog badema dovele su do proizvodnje slatkog varijeteta (lat. Prunus dulcis) te se on danas koristi za ljudsku konzumaciju. Slatki badem sadrži amigdalin u tragovima te se on u tijelu ne može raspasti na značajne količine cijanovodične kiseline koja bi mogla biti letalna za odraslu osobu (Neilson, 2019).
Što badem čini kraljem?
Visok sadržaj proteina i energije, bademe čine idealnim za popodnevnu užinu, a rado je viđen i kao grickalica pri težim fizičkim naporima poput planinarenja ili jednostavno kao zamjena klasičnim grickalicama prženima u velikoj količini ulja. Povoljan polifenolni profil te sadržaj vitamina i minerala čine badem kraljem orašastih plodova te svakako namirnicom koja bi se trebala pronaći na polici svake smočnice.
Ako vam nedostaje ideja kako ukomponirati bademe u svoju svakodnevnu prehranu, inspirirajte se u Vedrini kuhinji!
Reference:
Ahmad, Z. (2010) The uses and properties of almond oil. Complement. Ther. Clin. Pract., 16(1), 10-12.
Čolić, S., Zec, G., Natić, M., & Fotirić-Akšić, M. (2019). Almond (Prunus dulcis) oil. In Fruit oils: chemistry and functionality (pp. 149-180). Springer, Cham.
Esfahlan, A. J., Jamei, R., & Esfahlan, R. J. (2010). The importance of almond (Prunus amygdalus L.) and its by-products. Food chem., 120(2), 349-360.
Martínez-Gómez, P., Sánchez-Pérez, R., Dicenta, F., Howad, W., Arús, P., & Gradziel, T. M. (2007). Almond. In Fruits and nuts (pp. 229-242). Springer, Berlin, Heidelberg.
Neilson, S. (2019, 13. lipanj) How Almonds Went From Deadly To Delicious, < https://www.npr.org/sections/thesalt/2019/06/13/732160949/how-almonds-went-from-deadly-to-delicious>. Pristupljeno 31. listopada 2022.
Wijeratne, S. S., Abou-Zaid, M. M., & Shahidi, F. (2006). Antioxidant polyphenols in almond and its coproducts. J. Agric. Food Chem., 54(2), 312-318.