Slatkiši koji rastu na drvetu? Zvuči poput bajke za djecu. No, nije riječ o bajci, već o plodovima palme – koji se nazivaju datulje! Osim što su slatke i ukusne, datulje su bogate kvalitetnim nutrijentima, kao što su vlakna i minerali.
Datulje u Starom svijetu
Povijest i simbolika datulja sežu tisućama godina unatrag, gotovo do početka ljudske civilizacije. Pronađeni su ostaci datulja iz razdoblja neolitika, te postoje i dokazi da su ih ljudi skupljali prije osam tisuća godina. Gravure drva datulje pronalazimo i na pečatima asirske civilizacije, zajedno sa slikama bogova, ljudi i životinja. U litografijama vezanim za ovu civilizaciju i babilonsku civilizaciju više puta se pojavljuje datulja. To pokazuje svetost ovog voća u civilizacijama Mezopotamije.
Grci su datulju nazvali phoenix, prema Feničanima, jer su vjerovali da su upravo oni imali značajnu ulogu u njihovoj kultivaciji i širenju. Najranije spominjanje datulje nalazimo u Homerovoj Odiseji, kada je Odisej opisao palmu na otoku Delosu. Herodot spominje datulju u Babiloniji i razne prednosti, kako datulja tako i samih stabala. Plinije Stariji pripovijeda detaljne izvještaje o datuljama i načinima uzgoja te spominje čak 49 vrsta datulja. Kasnije se, trgovanjem putem svile, datulja proširila na jugozapadnu Aziju, a potom i na sjevernu Afriku i europski kontinent.
Plodovi palmi
Botanički gledano, datulje su plod palmi iz roda Phoenix. Najpoznatija među njima je Phoenix dactylifera, poznata i kao obična datulja, a dolazi iz porodice palmi koje se nazivaju Areacaceae. Osim obične datulje, razlikujemo još i kanarsku datulju, odnosno Phoenix canariensis te onu s otoka Krete, Phoenix theophrastii. Iako i ove palme daju plodove, njihovi plodovi nisu toliko ukusni pa se ne eksploatiraju u komercijalne svrhe (Idowu i sur., 2020).
Obična datulja, Phoenix dactylifera, jedina je palma koja daje slatke ukusne plodove koje danas tako rado jedemo. Iako se njeno točno porijeklo ne zna, smatra se da svoje korijene vuče iz Perzije. Svijetom su je proširili španjolski misionari u 18. i početkom 19. stoljeća, a danas se uzgaja skoro u svim toplim krajevima svijeta; od Afrike i Bliskog istoka pa do Meksika i američke savezne države Kalifornije. Palma datulje naraste do visine od oko 30 metara, a uspijeva u gotovo svim toplim klimatskim uvjetima. Iako im pogoduje topla i suha klima, potreban im je sustav za navodnjavanje kako bi plodovi bili mekani i sočni, a prinosi konstantni. Jedna od najukusnijih i najsočnijih datulja svakako je sorta Medjool.
Ljepota raznolikosti
Postoje brojne sorte datulja, koje variraju u veličini; od malih i okruglih do debeljuškastih i dugih poput palca. Paleta boja zrelih datulja varira od zlatno-žute, jantarne, jarko crvene pa do tamno smeđe. Ipak, neovisno o svojoj veličini i boji, sve se datulje mogu svrstati u jednu od tri skupine: meke, polusuhe i suhe.
Na tržištu najčešće možemo naći polusuhe datulje, a neke od najpopularnijih sorti su: Khouat Allig, Deglet Nour i Kenta. Khouat Allig karakterizira duguljasti oblik i smeđa boja. Teksturom, bojom i okusom podsjećaju na sortu Allig pa njihovo ime u prijevodu doslovno znači ''sestra Allig''. Karamelastog slatkog okusa, Deglet Nour je najraširenija sorta na svijetu. Ima karakterističnu jantarnu boju, koja je gotovo prozirna kad se drži na svjetlu pa joj prijevod imena s arapskog doslovno znači "datulja svjetla". Kenta je atraktivna datulja svijetlo smeđe do zlatne boje, koja dozrijeva ranije od ostalih datulja i manje je slatka od ostalih.
Među mekanim datuljama najpoznatije su Mazafati i Medjoul datulje. Mazafati datulje krasi tamna boja, slatki okus i mekana tekstura te se ubrajaju među sorte datulja najviše kvalitete na svijetu. Medjool datulje imaju bogat, pomalo "karamelast" okus, mekanu teksturu i opnu tamno smeđe boje. Zbog svog odličnog okusa i mekane teksture, popularne su diljem svijeta pa se često nazivaju ''Kraljice datulja''.
Datulje su dobre za vas
Osim što su bogate vlaknima i mineralima (osobito kalijem), izvrstan su izvor bioaktivnih spojeva poput fenolnih kiselina, tanina, flavonoida, fitosterola i karotenoida. Zbog prisutnosti ovih spojeva smatra se kako datulje imaju snažna antimikrobna djelovanja i antioksidativne sposobnosti, iako su za te tvrdnje potrebna još brojna istraživanja. Osim toga, posljednjih godina se provode intenzivna istraživanja o povezanosti konzumacije datulja i olakšanog poroda. Rezultati manjeg broja istraživanja pokazala su kako je konzumacija datulja u posljednja 4 tjedna prije porođaja značajno smanjila potrebu za induciranim porodom te da je dovela do povoljnog ishoda porođaja (Al-Kuran i sur., 2011).
Osim što su dobre za vas, datulje su voće koje ima svestranu primjenu u kulinarstvu. Zbog svoje prirodne slatkoće, izvrstan su dodatak raznim slatkim, ali i slanim jelima, uključujući jela od sira, mesa i povrća. Možete ih konzumirati i kao samostalni desert ili ih puniti orašastim plodovima. Inspiraciju za recepte pronađite u našoj Vedrini kuhinji.
Reference:
1. Idowu1, A.T., Igiehon, O.O., Adekoya, A.E., Idowu, S. (2020) Dates palm fruits: A review of their nutritional components, bioactivities and functional food applications, AIMS Agric. Food, 5(4), str. 734–755.
2. Al-Kuran, O., Al-Mehaisen, L., Bawadi, H., Beitawi, H., Amarin, Z. (2011) The effect of late pregnancy consumption of date fruit on labour and delivery, J Obstet Gynaecol, 31(1), str. 29-31.
