Kuhanje kroz stoljeća: od vatre do električnih štednjaka

Vrijeme potrebno za čitanje 4 min
kuhanje

Jeste li se ikad pitali kad i kako je započelo prvo kuhanje? Koje namirnice su se koristile? Zašto su ljudi uopće počeli kuhati? Danas nam je teško zamisliti pripremu jela bez plinskog ili električnog štednjaka, pomagala kao što su mikseri ili mikrovalne uzimamo zdravo za gotovo, a imati gotovo jelo ili neku namirnicu zamrznuto na ledu se podrazumijeva. Kuhanje ima složen i zanimljiv razvoj…kroz evoluciju i revoluciju. Otputujmo vremeplovom i saznajmo kako je sve počelo!

 

Gdje ima vatre, ima i…hrane

Vjeruje se kako je početak kuhanja došao s otkrićem vatre u paleolitiku te da je tadašnji Homo erectus obrađivao meso i ribu uporabom vatre. Ipak, kao najvažnija prekretnica u prehrambenim navikama, kao i u obradi namirnica, smatra se neolitska revolucija, kada je Homo sapiens napravio tranziciju iz lovačko sakupljačkog načina života ka poljodjelskom načinu života. Neolitska revolucija dogodila se oko 7800. godine pr.n.e., a karakteriziraju je neke značajne promjene u ljudskom ponašanju. Prije svega, ljudi su prestali skupljati hranu te su je počeli uzgajati. Tranzicija od skupljanja namirnica do uzgoja, utjecala je i na način života, koji je tako prešao iz aktivnog, lovačkog u pasivni, sjedilački život. Važno arheološko nalazište Çatal Höyüku u Turskoj otkriva neolitičko naselje u kojem su ljudi koristili namirnice kao što su: jabuke, leću, grašak, bademe i med. Otkrića iz Çatal Höyüku također otkrivaju kamene mlinove, upućujući na to kako su neolitski narodi mljeli pšenicu i druge žitarice. Gradile su se i prve zatvorene peći, a nađeni su i ostaci glinenog posuđa koji upućuju na obradu namirnica kuhanjem (Crosby, 2019).

 

Izumom pluga oko 3550. godine pr.n.e. proizvodnja hrane se povećala što je zauzvrat dovelo do stvaranja žitnica, silosa i odabranog uzgoja stoke. Tijekom tog vremena kuhalo se na otvorenom plamenu ili užarenom ugljenu i uključivalo je kuhanje i pečenje namirnica. S dolaskom brončanog doba izrađivali su se lonci te su se potpuno razvijale nove tehnike kuhanja.

 

Kako je kuhanje započelo: Prvi recepti & prva kuharica

U Mezopotamiji i Egiptu razvio se prvi sustav pisanja na glinenim pločama i papirusu pa već tada nalazimo pisane recepte. Iako recepti na mezopotamskim pločama ne sadrže detaljne upute koje očekujemo u današnjim receptima, oni pružaju fascinantan i važan uvid u tadašnju prehranu. Neke namirnice koje se spominju na tim pločama su: meso, riba, žitarice, gljive, začini, med, datulje, grožđice te čak i pivo. Drevne egipatske metode pripreme hrane kao što je pečenje beskvasnog kruha na otvorenom plamenu te konzerviranje mesa i ribe u soli i danas su uobičajene. Egipćani su također sušili i dimili hranu te konzervirali voće u medu, a ribu u ulju.

 

Preko Mezopotamije i Egipta, dolazimo do antičke Grčke i Rimskog Carstva, gdje je obrada i priprema namirnica bila važan dio života. Antička Grčka bila je poznata po raskošnim večerama i banketima, nakon kojih je često slijedilo ritualno ispijanje vina. Grci su svoju kulinarsku stručnost ponijeli sa sobom u Rim, gdje su grčki kuhari predstavili složena jela Rimljanima i ostatku Europe. Rimsko Carstvo imalo je potpuno razvijenu carsku kuhinju koja se oslanjala na namirnice iz cijelog poznatog svijeta. Mnoštvo rimskih priprema hrane preneseno je u drevnoj kuharici kolokvijalno poznatoj kao Apicius, jednoj od najranijih kuharica u zabilježenoj povijesti. Knjiga je dobila ime po poznatom rimskom trgovcu i gurmanu Marku Gaviju Apiciju, koji je živio za vrijeme vladavine Tiberija.

kuhanje

 

Francuska revolucija – novo lice gastronomije

Isto kao što je i neolitska revolucija značajno utjecala na promjenu prehrane i način života, isto se dogodilo i u 18. stoljeću s Francuskom revolucijom. Smatra se da je s krajem Francuske revolucije došlo do početka moderne gastronomije. S revolucijom i padom monarhije, mnogi su kuhari iznenada ostali bez poslova na dvoru. Zbog toga su počeli otvarati restorane i gostionice u kojima su mogli posluživati večere koje odražavaju njihov talent i kreativnost. Na početku Francuske revolucije u Parizu je bilo oko 50 restorana. Deset godina kasnije bilo ih je oko 500. Paralelno s Francuskom, događala se i industrijska revolucija. Ona je imala značajan utjecaj na gastronomiju, ne samo masovnom proizvodnjom hrane, već i proizvodnjom brojnih izuma, od kojih je svakako najvažniji električni štednjak. Pojava štednjaka omogućila je praktičnu i brzu pripremu raznolikih namirnica kod kuće. Početkom 20. stoljeća nižu se i drugi izumi poput električnih sjeckalica i blendera. Tu je i zamrzavanje kao novi oblik konzerviranja, koji u potpunosti mijenjaju lice gastronomije.

 

Reference:

1. Crosby, G. (2019, prosinac 17.) Why (and How, Exactly) Did Early Humans Start Cooking? <https://lithub.com/why-and-how-exactly-did-early-humans-start-cooking/> Pristupljeno: 01. ožujka 2023.

Povezani članci

konzerviranje

Konzerviranje u srednjem vijeku

Očuvanje i konzumaciju namirnica u bilo koje doba godine dugujemo suvremenoj metodi konzerviranja hrane – zaleđivanju. No, zamrznuta hrana pojavila se tek u 20. stoljeću pa su prije pojave hladnjaka i zamrzivača ljudi konzervirali hranu na brojne druge načine.
Saznaj više
povijest

Povijest sušenog voća

Ako ste se našli ovdje, vjerojatno ste ljubitelji sušenog voća. Većina ga prepoznaje kao suvremeni industrijski proizvod pakiran u vrećicama, no jeste li znali kako je sušeno voće već tisućama godina sastavni dio prehrane?
Saznaj više
prerađena hrana

Što je prerađena hrana i trebamo li je izbjegavati?

Što vam prvo padne na pamet kada pomislite na prerađenu, ili kako je se još naziva, procesiranu hranu? Keksi iz celofana, čips iz vrećice, sok iz tetrapaka? Točno, to zaista sve je prerađena hrana, ali jeste li znali da je prerađena hrana svaka hrana koja je pržena, pečena, sušena ili kuhana?
Saznaj više

Povezani proizvodi

šljiva -30%

ŠLJIVA sušena bez koštice 1000 g

4,50  6,43 
Najniža cijena u zadnjih 30 dana: 4,50 
kom
arancini Vedrini

ARANCINI 125 g

2,56 
kom

Izdvojeno iz ponude

BRUSNICA u tamnoj čokoladi -20%

BRUSNICA u tamnoj čokoladi 3 kg

10,82 €/kg 13,53 €/kg
Najniža cijena u zadnjih 30 dana: 10,82 
kg
kvinoja -30%

KVINOJA crvena 400 g

1,77  2,53 
Najniža cijena u zadnjih 30 dana: 2,53 
kom
medjool datulje -20%

DATULJA Medjoul svježa 5 kg

7,66 €/kg 9,57 €/kg
Najniža cijena u zadnjih 30 dana: 7,66 
kg
murva -30%

MURVA BIJELA (DUD) sušena 5 kg

3,44 €/kg 4,92 €/kg
Najniža cijena u zadnjih 30 dana: 3,44 
kg
mahunarke i žitarice mix -30%

MAHUNARKE I ŽITARICE MIX 1000 g

2,14  3,05 
Najniža cijena u zadnjih 30 dana: 3,05 
kom
zobene pahuljice sitne -30%

ZOBENE PAHULJICE sitne 5 kg

1,33 €/kg 1,90 €/kg
Najniža cijena u zadnjih 30 dana: 1,90 
kg
Postani član Vedrini obitelji!
Postani član
Vedrini obitelji!

Prijavom sudjeluješ u loyalty programu koji ti donosi
vrijedne nagrade.