Orašasto voće, kao i ono sušeno, već stoljećima igra važnu ulogu u brojnim religijskim blagdanima diljem svijeta. Ovi plodovi ne predstavljaju samo zdravlje i blagostanje, već često nose simboliku obilja, zahvalnosti, duhovne plodnosti – i sjećanja. Od kršćanskog Božića, preko židovske Hanuke do muslimanskog Bajrama, ovi darovi prirode nalaze svoje mjesto u svečanim jelima, ali i običajima darivanja. U nastavku otkrivamo kako objavljene religije svijeta uključuju orašaste i suhe plodove u svoje blagdanske tradicije i koje se značenje krije iza istih.

Božić: Orašasto voće kao simbolika obilja i obiteljskog zajedništva

U kršćanskoj tradiciji, osobito onoj zapadnoj, sušeno voće i orašasti plodovi povezani su s božićnim slasticama koje vuku korijene daleko u prošlost. Jedan od najdugovječnijih simbola te tradicije je voćni kolač (fruitcake), čija povijest seže sve do starog Rima. Prvi oblici fruitcakea bili su jednostavne mješavine ječmenog kruha, orašastih plodova, grožđica i meda. Ove slatke kolačiće, jeli su najčešće rimski vojnici kojima je trebao praktičan i hranjiv zalogaj.[1]

Fun fact: U 15. stoljeću Katolička crkva je zabranila uporabu maslaca tijekom adventa. U Njemačkoj su pekari morali tražiti posebno papinsko dopuštenje – tzv. "Butterbrief" – da bi smjeli koristiti maslac u božićnoj štoli (Stollen), jednom od preteča današnjih voćnih kolača.

U srednjovjekovnoj Europi, gdje su bademi, grožđice i začini dolazili iz dalekih krajeva, ovakvi sastojci smatrali su se luksuzom, a slastice koje su ih sadržavale bile su rezervirane za posebne dane u godini. Ove poslastice nisu bile samo kulinarski užitak, već i duhovni simbol obilja i radosti.

TRADICIONALNE BOŽIĆNE SLASTICE

Božićni puding (UK) – suho i orašasto voće (više od 13 vrsta); simbolizira Isusa i 12 apostola.
Panettone (Italija) – grožđice, bademi, korica naranče; slatki kruh simbolizira blagostanje i obitelj.
Božićna štola (Njemačka) – bademi, suho voće, obložena šećerom; simbolizira Isusa, kao dijete u povoju.

U današnjoj tradiciji, oni i dalje zauzimaju važno mjesto na blagdanskim stolovima, podsjećajući nas na snagu običaja, ljubavi i povezivanja kroz zajedničke obroke, a svaki zalogaj nosi sa sobom tradiciju koja nas spaja s prošlim generacijama.

Židovska Hanuka: Ulje, svjetlost, orašasto voće i suho voće

Hanuka se ne može zamisliti bez poslastica prženih u ulju, što simbolizira čudo ulja koje je gorjelo osam dana. No, suho voće također ima važno mjesto na židovskom blagdanskom stolu. Smokve, datulje i grožđice bili su temelj prehrane još od vremena drevnog Izraela, a posebno su se darivale djeci uz orašaste plodove kao dio poklona, poznatog kao "Hanukkah Gelt". Tijekom Hanuke, običaj darivanja najčešće je usmjeren na djecu, dok je središnji vjerski obred paljenje menore – svijećnjaka s devet krakova, pri čemu svake večeri gori jedna svijeća više. S obzirom na simboliku ulja u obnovi hrama, tijekom ovog blagdanskog razdoblja često se pripremaju pržena jela, koja dodatno obogaćuju slavlje i povezuju ga s dubokim duhovnim značenjem.

FUN FACT: Jedan od najpoznatijih običaja je igra dreidelom – zvrkom s hebrejskim slovima koja čine rečenicu "Veliko se čudo ovdje dogodilo". Tijekom vladavine Antioha, čitanje Tore bilo je zabranjeno, pa su Židovi igrom zvrka prikrivali tajna okupljanja. Danas je igra dreidelom način na koji se djeci prenosi čudo Hanuke – uz simbolične uloge poput čokoladnih novčića, grožđica ili kikirikija.[2]

TRADICIONALNE SLASTICE ZA VRIJEME HANUKE

Tradicionalni darovi – smokve, datulje, grožđice, orasi.
Hanukkah gelt – orašasto voće i suho voće; nagrada, simbol prosperiteta i radosti.
Tzimmes – šljive, orasi, suhe marelice; duhovna slatkoća, povezanost s prošlošću.

Nakon uživanja u prženim poslasticama i darivanju suhog voća, Hanuka je također vrijeme kada obitelj i zajednica jačaju svoja duhovna uvjerenja kroz simboliku. Priprema hrane u ovom periodu nije samo kulinarski ritual, već način izražavanja povezanosti s prošlim generacijama i božanskim čudom. Pržena jela simboliziraju čudo ulja koje je trajalo osam dana, dok se suho voće koristi ne samo kao hrana, već i kao simbol obiteljskog zajedništva, prosperiteta i duhovnog rasta. Svi ovi običaji zajedno stvaraju bogatstvo značenja koje čini Hanuku posebnim i nezaboravnim blagdanom.

Muslimanski Bajram: Slatko orašasto voće kao izraz zahvalnosti

Eid al-Fitr, poznat kao Ramazanski Bajram, označava kraj posta i početak svečanosti. Tijekom ovog blagdana, davanje i dijeljenje zauzimaju središnje mjesto, a orašasti plodovi i suho voće postali su nezaobilazni dio bajramskih darova. Male vrećice ili kutije s bademima, pistacijama, smokvama, marelicama i datuljama nalaze se među najomiljenijim darovima koje se nosi prijateljima i rodbini. Njihova simbolika uključuje zdravlje, dugovječnost, prirodnu slatkoću i velikodušnost.[3] Poznato je da Muslimani završavaju svoj post sa datuljama, jer je tako radio i Muhamed, čineći ovaj plod osobito značajnim u islamskoj vjeri. Povodom proslave Bajrama, u muslimaskim kućama jedu se brojne slatke delicije, od baklava do punjenih datulja.

TRADICIONALNE SLASTICE ZA VRIJEME BAJRAMA

Prekid posta – datulje; slijedi praksu proroka Muhameda.
Bajramski pokloni – datulje, smokve, marelice, bademi, pistacije; pažnja, zdravlje, velikodušnost.
Bajramski stol – mješavine orašastih plodova i suhog voća; dijeljenje, slavlje, zajedništvo.
Baklava – orasi, pistacije, med; slatkoća dijeljenja, duhovna snaga
Mamoul – datulje, orasi; tradicija, obiteljska veza.
Atayef – suho voće, orasi, sirup; radost, gostoprimstvo.

Bajram je obilježen slatkim jelima koja povezuju generacije i stvaraju osjećaj zajedništva. Slastice poput baklave i mamoula ne samo da oduševljavaju okusima, već i prenose poruke ljubavi, tradicije i gostoprimstva, čineći svaku obiteljsku proslavu posebnim trenutkom povezanosti.

Bez obzira na vjerske razlike, orašasti i sušeni plodovi ostaju most između prošlih vremena i današnjeg društva, simbolizirajući zahvalnost, radost i zajedništvo. Nekada su ti plodovi bili privilegija najposebnijih trenutaka, a danas su svakodnevna poslastica koja nosi sa sobom bogatu tradiciju. Kroz svaki zalogaj, čuvamo običaje koji nadmašuju sve granice – vrijeme, prostor i vjeru, spajajući nas u zajedničkom slavlja života.

[1] The History of Fruitcake, Collins Street Bakery, dostpuno na: https://collinstreet.com/blogs/stories/the-history-of-fruitcake?srsltid=AfmBOooTqUwv7y5jzf_ji_dNunceuD6-7g4eQ8iSKeRyYPHt2bsDEJn7 (10.04.2025).

[2] Hanukkah: History, Celebrating It and Jelly Donuts, Facts and Details, dostupno na: https://africame.factsanddetails.com/article/entry-770.html (10.04.2025).

[3] Best Gifts for Eid-al-Fitr, Walnut gifts, dostupno na: https://walnut.gifts/best-gifts-for-eid-al-fitr/ (10.04.2025).