Zeleni plodovi pod pritiskom: Utjecaj klimatskih promjena

Sjemenke i orašasti plodovi već su desetljećima dio modernog ''zdravog'' načina života kojem većina ljudi sve više teži. No, iako ih često ističemo zbog njihove prehrambene vrijednosti – bogatstva bjelančevina, zdravih masti, vlakana i mikronutrijenata – rijetko promišljamo o njihovoj ranjivosti u kontekstu klimatskih promjena. S porastom globalnih temperatura, ekstremnim vremenskim pojavama i poremećaji sezonskih obrazaca, proizvodnja orašastih plodova i sjemenki postaje sve teža – i sve skuplja. U ovom blogu istražujemo što to konkretno znači za bademe, pistacije, lješnjake, suncokret, sezam i druge „zelene plodove” koje često uzimamo zdravo za gotovo.

Plodovi i klimatski stres, poljoprivreda i budućnost biljnih izvora prehrane

Promjene u temperaturi, učestalost suša i toplotni stres sve više utječu na biljke koje daju orašaste plodove i sjemenke. Prema istraživanju objavljenom u Frontiers in Plant Science, visoke temperature mogu značajno smanjiti kvalitetu sjemena, njihovu klijavost i otpornost. Posebno osjetljive vrste su one koje zahtijevaju specifične klimatske uvjete, poput lješnjaka i pistacija.

Na primjer, pistacije trebaju hladnu sezonu mirovanja da bi pravilno plodile. No, sve češći "topli" zimski mjeseci onemogućuju ovu prirodnu fazu odmora, što rezultira smanjenjem uroda. Klimatski stres nije samo pitanje temperature – već i učestalih suša, poplava i oluja. Bademi, primjerice, zahtijevaju ogromne količine vode, a već sada su na meti ekoloških kritika zbog toga, osobito u sušnim regijama poput Kalifornije.[1]

I zeleni plodovi osjećaju klimatske promjene

S druge strane, sjemenke poput suncokreta i sezama podložne su napadima gljivica i štetnika u uvjetima visoke vlage, što se sve češće događa zbog nestabilnih vremenskih obrazaca. Prema istraživanju sa CEITEC instituta, klimatske promjene također mogu poremetiti regulaciju hormona u biljkama, što izravno utječe na formiranje i dozrijevanje sjemena.[2]

‘’No agriculture, no culture.’’

— Wendell Berry, američki pisac, filozof i farmer

Klimatske promjene ne utječu samo na kvantitetu – već i na kvalitetu plodova. Sjemenke i orašasti plodovi uzgojeni u stresnim uvjetima često imaju smanjen udio esencijalnih nutrijenata, poput omega-3 masnih kiselina i proteina. To znači da iste količine hrane u budućnosti možda neće imati jednaku prehrambenu vrijednost, što dodatno pogoršava globalni problem prehrambene sigurnosti.[3]

Održiva rješenja: Ima li nade

Unatoč izazovima, stručnjaci vjeruju da postoje mjere koje mogu ublažiti štetu i osigurati stabilniju proizvodnju:

• Regenerativna poljoprivreda – obnavlja tlo i raznolikost kultura prirodnim metodama.
• Klimatski otporne sorte – uzgoj sorti koje podnose više temperature i manjak vode.
• Agrošumarstvo – sadnja drveća oko plantaža za regulaciju mikroklime.
• Kružni modeli uzgoja – recikliranje vode, korištenje prirodnih zaštitnih sredstava, lokalna prodaja.

Što možemo učiniti kao pojedinci

Uloga potrošača nije zanemariva. Svaka naša odluka na tržištu šalje poruku o tome kakvu proizvodnju želimo podržavati. Evo nekoliko konkretnih koraka:

🌱 Podržavajte lokalne i održive proizvođače

🌱 Kupujte manje, ali kvalitetnije – izbjegavajte gomilanje

🌱 Informirajte se o porijeklu proizvoda i odaberite one s certifikatima održivosti

🌱 Dijelite informacije i potičite promjene u svojoj zajednici

Sjemenke i orašasti plodovi možda djeluju sitno i neupadljivo na tanjuru, no njihova proizvodnja sve je više na udaru klimatskih promjena. U svakoj nepredvidivoj zimi bez snijega, u svakoj suši bez kiše – krije se priča o smanjenim uroda, manjoj hranjivoj vrijednosti i poskupljenju na policama trgovina. Ako želimo dugoročno sačuvati ove dragocjene biljne izvore prehrane, potrebna nam je promjena. U znanosti, u poljoprivredi – i na našim tanjurima.