Kada čujete sintagmu prerađena hrana ili procesuirana hrana što vam prvo prođe kroz glavu - čips, sok iz tetrapaka, keksi iz celofana? Točno, sve je to prerađena hrana, ali jeste li znali da je to i svaka hrana koja je pržena, pečena, sušena ili kuhana? Činjenica je da je prerađena hrana svuda oko nas, da je sastavni dio našeg života i da, iako u posljednje vrijeme ima negativnu konotaciju, ona nije uvijek loša ili ''nezdrava''. Otkrijte s nama pravo značenje pojma prerađena hrana te u kojim slučajevima ju je bolje izbjegavati.
Prerađena hrana: Kako je sve počelo
Pa zapravo, era prerađivanja hrana započela je još u paleolitiku kada su naši preci zapalili prvu vatru i ''otkrili'' kuhanje. Od tada pa do danas umijeće prerađivanja hrane napredovalo je kroz različite oblike kao što je soljenje, sušenje i fermentacija pa sve do suvremenog zamrzavanja hrane. Dakle, to je zapravo ona hrana koja je, na bilo koji način, promijenjena u odnosu na svoj izvorni oblik. To uključuje: pranje, konzerviranje, zamrzavanje ili dodavanje sastojaka. Pečenje, kuhanje ili priprema također se računaju kao prerada hrane. Evo i nekih konkretnih primjera prerađene hrane:
- konzervirano i/ili smrznuto voće i povrće
- dječja hrana u staklenkama
- sušeno voće i povrće
- hrana obogaćena nutrijentima (vitaminima, mineralima ili vlaknima)
- pakirana hrana poput tjestenine, riže, žitarica i sl.
- kao što su žitarice, svježe meso i perad, i
- dječja hrana u staklenkama
- jogurt, mlijeko, sir, maslac
- ulje, šećer, sol
- gotova hrana (pripremljena u restoranima, pekarama ili gotova hrana iz dućana).
Iz popisa prerađene hrane vidimo kako su gotovo sve namirnice koje koristimo svakodnevno prerađene. U mnogo čemu obrada hrane ima prednosti, osobito u vidu konzerviranja. Tako je primjerice voće i povrće moguće sačuvati kroz duži period ili ga konzumirati van njegove sezone. Osim konzerviranja, prerađenoj hrani mogu se dodavati i sastojci koji imaju blagotvoran učinak na naš organizam, kao što je na primjer dodavanje probiotičkih kultura ili vitamina u jogurt. No, osim ovih prednosti u obradi hrane, postoji i hrana koja je obrađena na takav način da njena učestala konzumacija nije poželjna. Više o tome slijedi u nastavku teksta.
Minimum / Maksimum
Sada kada znamo da je gotovo sva hrana koju konzumiramo prerađena, potrebno je napraviti razliku između one hrane koja je minimalno prerađena i one koja je iznimno prerađena. Nije isto govorimo li o prerađenoj hrani u obliku zamrznutih borovnica ili čipsu s okusom paprike. Ovo potonje, kao i mnoge slične takve namirnice možemo okarakterizirati kao visoko procesiranu hranu. Među takve namirnice moguće je ubrojiti:
- mesne delikatese
- razne grickalice kao što je čips ili smoki
- slatka pića
- čokolada, keksi i kolači
- sva gotova hrana i dr.
Ovakvu hranu smatramo visoko prerađenom, jer osim što je izvorni oblik namirnice znatno promijenjen, u nju se mogu dodati još i brojni drugi sastojci kao što su sol, šećer, umjetne boje, arome i razni aditivi. Visoko prerađena hrana često je, zbog raznih dodataka, jako ukusna, ali budući da sadržava jako malo hranjivih sastojaka, preporuča se smanjena konzumacije takve hrane. No, jeste li znali da su integralni kruh i dječje kašice isto visoko prerađena hrana? Kao što je i prije navedeno, industrijska prerada i priprema hrane može koristiti i vrlo kvalitetne dodatke kojima se nutritivna vrijednost proizvoda dodatno obogaćuje.
Bitno je razlikovati koji procesi prerade i sastojci dovode do stvaranja namirnica i hrane čija konzumacija bi trebala biti umjerena. U vidu sastojaka, to se prvenstveno odnosi na pretjeranu konzumaciju soli i šećera. Imajte na umu da šećer na proizvodima može biti označen i kao: kukuruzni sirup, visokofruktozni kukuruzni sirup, med, nektar agave, šećer od trske, dekstroza, glukozno-fruktozni sirup, sladni sirup i dr.
