Plastika, od koje se izrađuje plastična ambalaža, je svestran i sveprisutan materijal koji je promijenio svijet u kojem živimo. Duboko je utkan u naše živote, čineći sve od prehrambene ambalaže do igračka i kućanskih pomagala. No, razvoj i upotreba plastike nije prošao bez izazova. Ona ujedno ima i značajan, negativan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. U ovom blogu istražit ćemo povijest plastike, njezine prednosti i nedostatke te njenu ulogu u oblikovanju modernog svijeta.
Kako, kada i zašto se počela koristiti plastična ambalaža?
Plastika je sintetički materijal napravljen od polimera, dugih lanaca molekula, koji se mogu oblikovati u različite oblike i veličine. Prvu plastiku, poznatu kao celuloid, izumio je Alexander Parkes 1856. godine. U početku se koristila za izradu biljarskih kugli i drugih malih predmeta. Ipak budući da je bila skupa i teška za proizvodnju, svoj pravi sjaj doživjet će tek u 20. stoljeću.
Početkom 20. stoljeća razvijene su nove vrste plastike, uključujući bakelit, prvu sintetičku plastiku. Bakelit je izumio belgijski kemičar po imenu Leo Baekeland 1907. godine, a napravljen je zagrijavanjem fenola i formaldehida. Bakelit je bio jeftin, izdržljiv i otporan na toplinu te je brzo postao popularan materijal za električne izolatore, telefone i druge proizvode.
Tijekom Drugog svjetskog rata potražnja za plastikom dramatično je porasla jer se od nje izrađivalo skoro sve. Plastika je bila materijal od kojeg su se radile kacige i plinske maske, te dijelovi aviona i padobrana. Nakon rata proizvodnja plastike nastavila je rasti, a razvijene su i nove vrste plastike, uključujući polietilen, PVC i polistiren (Anonymous, 2023).
Od Drugog svjetskog rata pa sve do sedamdesetih godina nije se puno razmišljalo o negativnom utjecaju plastike na okoliš. Međutim, kako se plastični otpad počeo nakupljati na odlagalištima, ali i u oceanima, ekolozi i razne vladine agencije počeli su se zalagati za održivije alternative. Od tada se ulažu napori u smanjivanju plastičnog otpada, uključujući programe recikliranja i razvoj biorazgradive plastike. Međutim, plastična ambalaža ostaje dominantna snaga u industriji pakiranja zbog niske cijene, trajnosti i svestranosti.
Prednosti plastike
Plastična ambalaža ima nekoliko prednosti u odnosu na druge vrste ambalaže. Evo nekoliko najznačajnijih:
- Trajnost – plastika je nevjerojatno izdržljiva, što znači da može zaštititi proizvode od oštećenja tijekom transporta i skladištenja.
- Lagan materijal – plastika je puno lakša od drugih materijala, poput stakla ili metala. To je čini lakšim i jeftinijim materijalom za transport proizvoda.
- Svestranost – plastiku je moguće oblikovati u gotovo bilo koji oblik. To je čini idealnom za pakiranje proizvoda svih oblika i veličina.
- Isplativost – plastika je jeftina za proizvodnju i može se proizvoditi u velikim količinama, što pomaže u smanjenju troškova pakiranja.
Nedostaci plastike
Iako plastična ambalaža ima brojne prednosti, ima i značajne nedostatke. Evo nekoliko najznačajnijih:
- Utjecaj na okoliš – plastična ambalaža ima značajan utjecaj na okoliš. Plastici su potrebne stotine godina da se razgradi, a kada se razgradi, oslobađa štetne kemikalije u okoliš. Plastični otpad također predstavlja značajnu prijetnju divljim životinjama jer ga mogu zamijeniti za hranu, zaplesti se u stare plastične vreće ili se ozlijediti.
- Neobnovljivi izvor – plastika se proizvodi od nafte, koja je neobnovljivi izvor. To znači da što koristimo više plastike, iscrpljujemo ionako ograničene resurse.
- Izazovi recikliranja – Iako se neke vrste plastike mogu reciklirati, proces recikliranja često je kompliciran i skup. To znači da velik dio plastike koja se proizvede završi na odlagalištima ili u oceanu.
- Utjecaj na zdravlje – postoji zabrinutost zbog mogućih zdravstvenih rizika povezanih s plastičnom ambalažom. Neke vrste plastike sadrže kemikalije koje mogu dospjeti u hranu ili piće, što može biti izuzetno štetno za ljudsko zdravlje.
Budući da plastika ima vrijedno mjesto u našim životima, neki znanstvenici pokušavaju plastiku učiniti sigurnijom i održivom. Tako se u zadnje vrijeme radi na razvoju bioplastike, koja se proizvodi od biljnih usjeva umjesto fosilnih goriva, kako bi se stvorila njena ekološki prihvatljiva inačica. Ujedno se radi i na novim, učinkovitijim i sigurnijim oblicima recikliranja plastike. Bilo kako bilo, dok gledamo u budućnost, jasno je kako moramo pronaći održivije alternative plastičnoj ambalaži, u obliku neke nove bio plastike ili u pronalaženju novih, po okoliš i naše zdravlje, manje štetnih materijala.
Reference:
1. Anonymous (2023) The History and Future of Plastics. Science History Institute <https://www.sciencehistory.org/sites/default/files/history-of-plastics.pdf > Pristupljeno 23. siječnja 2023.
