Vedrini su velika zdrava i vedra obitelj koju čine ukusni orašasti plodovi, mahunarke, sušeno povrće, sjemenke, žitarice, sušeno voće i razne mješavine. Vedrini su pravi dokaz da zdrava hrana ne mora biti dosadna, jer sve što radimo možemo raditi na zabavniji način. Hranom unosimo energiju u svoj organizam, ali unosimo zabavu, optimizam i vedrinu. Hrana koja hrani vedrinu u nama, hrana je koja brine o nama.
Za sve čokoljupce koji ne mogu odoljeti pralinama, odnosno čokoladnim punjenim bombonima, u ponudi imamo zdraviju alternativu − hrskave i neodoljivo ukusne dražeje. Slatke su poput pralina, ali nutritivno bogatije. Izrađujemo ih od suho prženog badema, suho prženog ili blanširanog lješnjaka, od sušenog ili kandiranog suhog voća, koje zatim prelijevamo čokoladom. Biramo onu vrstu čokolade (mliječnu, bijelu ili tamnu) koja najviše odgovara okusu ploda. Razvijena Zapadna Europa najpoznatija je u proizvodnji čokoladnih dražeja, a ove magične kuglice najčešće se serviraju kao međuobrok, desert ili dodatak kavi.
Kandirani proizvodi imaju sličnu primjenu kao industrijski slatkiši, ali su daleko zdraviji i nutritivno bogatiji. Dobivaju se najprije natapanjem (impregnacijom) cijelih plodova voća u šećernom sirupu, zbog čega plodovi zadržavaju oblik i izgled, da bi se zatim raznim tehnikama postupno smanjivao sadržaj vode u tkivu ploda, što dovodi do povećanja koncentracije šećera. To je postupak kojim su još stari Kinezi i drugi orijentalni narodi proizvodili ušećereno voće. Iako kandirano voće možemo jesti kao zaseban obrok, najčešće ga koristimo kao aromatični dodatak kolačima i čokoladama. Također, upravo se kandirani proizvodi vrlo često koriste za toping, ukusan preljev za torte, kolače, pite, ali i jela od mesa, jer doprinose punijem okusu i mirisu jela. Kandirane slastice koriste se i za konačno ukrašavanje raznih vrsta jela.
Trešnjevac, leća, grašak, ali i zelenček, crnookica, garbanzo (veliki slanutak) − sve su to mahunarke, vrlo poželjne kulinarske namirnice jer obiluju proteinima, prehrambenim vlaknima i ostalim vrijednim nutrijentima. Iznimno su zasitne pa se često koriste kao zamjena za meso, ali za razliku od njega imaju 0 % kolesterola u svom sastavu. Mahunarke su pogodne za razne kombinacije s ostalim jelima pa ih često združujemo s mesom ili ribom. Kao glavna namirnica, omiljene su u varivima, raznim kombinacijama sa žitaricama, ali i u pripremi najzdravijeg namaza na svijetu – humusa. Ove poznatije k nama dolaze iz Sjeverne Amerike i Kanade, a egzotičnije uvozimo iz Južne Amerike.
Trešnjevac, leća, grašak, ali i zelenček, crnookica, garbanzo (veliki slanutak) − sve su to mahunarke, vrlo poželjne kulinarske namirnice jer obiluju proteinima, prehrambenim vlaknima i ostalim vrijednim nutrijentima. Iznimno su zasitne pa se često koriste kao zamjena za meso, ali za razliku od njega imaju 0 % kolesterola u svom sastavu. Mahunarke su pogodne za razne kombinacije s ostalim jelima pa ih često združujemo s mesom ili ribom. Kao glavna namirnica, omiljene su u varivima, raznim kombinacijama sa žitaricama, ali i u pripremi najzdravijeg namaza na svijetu – humusa. Ove poznatije k nama dolaze iz Sjeverne Amerike i Kanade, a egzotičnije uvozimo iz Južne Amerike.
Orašasti plodovi ima iznimnu nutritivnu vrijednosti koja se očituje u proteinima, zdravim mastima, vitaminom E, folnom kiselinom, magnezijem, a sadrže i veću količinu vlakana koja pomažu sniziti kolesterol i balansirati probavu. Kao što u prirodi to obično biva, sami izgled oraha podsjeća na izgled moždane kore i upravo tu pokazuje svoju najvažniju nutritivnu vrijednost. Suho voće također je bogato hranjivim sastojcima i izuzetno visoko energetski vrijedno. Često se pretpostavlja da je svježe bolje od sušenog voća, ali to nije uvijek ispravno. Ako se voće suši prirodnim putem, postupkom dehidracije, sadržavat će sve vitamine i minerale koji se mogu naći u svježem voću. Kombinacija sušenog voća i orašastih plodova idealan su snack i međuobrok te u ponudi imamo nekoliko standardnih i već prihvaćenih kombinacija.
Orašasti plodovi u povijesti su često deklarirani kao delikatese, plemićka hrana i hrana bogova, što mogu zahvaliti upravo svojoj iznimnoj nutritivnoj vrijednosti − proteinima, zdravim mastima, vitaminom E, folnom kiselinom, magnezijem, a sadrže i veću količinu vlakana koja pomažu sniziti kolesterol i balansirati probavu. Kao što u prirodi to obično biva, sami izgled oraha podsjeća na izgled moždane kore i upravo tu pokazuje svoju najvažniju nutritivnu vrijednost. Orašasti plodovi slove kao najzdravije grickalice koje se preporučuje konzumirati svakodnevno, no nalazimo ih i u sastavu raznih delikatesnih i pekarskih proizvoda, slatkiša, namaza i pašteta. Osim u prehrambenoj, orašasti se plodovi koriste i u industriji ljepote pa volimo reći da pomažu u tri smjera – snaga, zdravlje, ljepota. K nama orašasti plodovi stižu iz različitih dijelova svijeta − zemalja Sjeverne i Južne Amerike, Jugoistočne Azije i Istočne Europe.
Sjemenke i žitarice poznate su po tome što organizam dobro snabdijevaju energijom. Izrazito su ukusne i hranjive, a mogu se pohvaliti visokim udjelom vlakana, minerala i biljnih bjelančevina. Dok se žitarice uglavnom koriste za pripremu brašna i raznih pekarskih proizvoda, sjemenke koristimo kao dodatak slatkim i slanim jelima te često kao vrlo zdrave grickalice koje konzumiramo tijekom cijeloga dana – kao hranjivi doručak, prilog uz ručak, popodnevni snack ili kao lagana večera. Kako dosta žitarica uspijeva kod nas u Hrvatskoj, poput ječma, pahuljica, heljde i prosa, većinu žitarica nabavljamo od domaćih proizvođača. Ostale zemlje u kojima uspijevaju neke od najpoznatijih žitarica i sjemenki su Amerika (kukuruz kokičar) i Istočna Azija (sezam).
Često se pretpostavlja da je svježe bolje od sušenog voća, ali to nije uvijek ispravno. Ako se voće suši prirodnim putem, postupkom dehidracije, sadržavat će sve vitamine i minerale koji se mogu naći u svježem voću. Takvo suho voće bogato je hranjivim sastojcima i izuzetno visoko energetski vrijedno. Osim što je zdravi snack i lako se kombinira s orašastim plodovima, primjena sušenog voća vrlo je rasprostranjena u delikatesnim i slastičarskim proizvodima. Dok kontinentalno voće, poput grožđica, smokava i marelica najbolje uspijeva u zemljama kao što je Turska, a brusnice i šljive u Južnoj Americi, egzotičnim tropskih voćem poput papaje, manga, đumbira, ananasa, banana ili kokosa, mogu se pohvaliti Tajland i Jugoistočna Azija.
